Return to site

Razvojna strategija ili loša zadaćnica iz hrvatskog?

Iva Kvakić

15:30 je u Gradskoj vijećnici, vratili smo se s pauze za ručak i još uvijek smo na prvoj točki dnevnog reda - Prijedlog razvojne strategije Grada Zagreba do 2020. godine. Prije nego se osvrnem na ovaj iznimno važan dokument, morat ću se javno ispričati kolegi Dragi Prgometu koji me upozorio da sam ga u posljednjem blogu ishitreno i nepromišljeno optužila za kašnjenje na sjednicu kako bi primio naknadu za sudjelovanje, jer on tu naknadu zakonski ne može ni primiti. On dakle na sjednice ne kasni zato da dobije naknadu - a da ne bih opet pogriješila s pretpostavkama, vama ću ostaviti da zaključite zašto na te sjednice kasni (druga sjednica) ili uopće ne dolazi (prva sjednica). Obećao je nastaviti me educirati o relevantnim propisima i hvala mu na tome - svjesna sam da kao nova zastupnica imam još puno za naučiti te iznimno cijenim što će sa mnom podijeliti svoje dragocjeno vrijeme (s obzirom na to da ga nema dovoljno ni za sjednice odbora), kako bi podijelio svoje veliko znanje stečeno dugogodišnjim iskustvom kao zastupnik HDZ-a, čuj mene Mosta, Hrida, ovaj HDZ-a. Također sam počašćena što sa zanimanjem prati moj blog te ga ovim putem, ako ga i dalje čita, srdačno pozdravljam!

Nego vratimo se trosatnoj raspravi o razvojnoj strategiji grada Zagreba. Zašto smo toliko raspravljali? Dva su razloga - kao prvo radi se o iznimno važnom dokumentu koji je, citiram predstavnike gradske uprave, "temelj razvoja grada Zagreba"; a kao drugo i puno važnije, dokument je pun i tehničkih i sadržajnih nedostataka o kojima smo gotovo 3 sata i raspravljali. Samo neke od primjedbi koje su kolege zastupnici istaknuli:

- cijela strategija izgleda više kao popis neostvarenih gradonačelnikovih obećanja nego kao temeljni razvojni dokument europske metropole

- većina dokumenta sadrži samo analizu trenutnog stanja dok su ciljevi i mjere taksativno navedeni

- postoji niz neusklađenosti s drugim dokumentima poput Prostornog plana Grada Zagreba ili Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.-2022.

- unatoč tome što strategija sadrži čak 6 različitih područja razvoja, skoro svi strateški projekti (njih 15 unatoč tome što je zakonodavac preporučio 5-10) odnose se na prostorni aspekt razvoja

- tih 15 strateških projekata možemo slobodno preimenovati u stup neispunjenih obećanja od kojih neka datiraju u davnu 2006, pa evo popisa strateških projekata, ovaj, praznih obećanja: Blok Badel (2012) , Gredelj (2012), Kongresni centar (2013), Paromlin (2006), Zagrebački velesajam (2012), Sesvete - uređenje središta (2016), Sveučilišna bolnica Blato (2012), Terme Blato (2008), Zagrepčanka (2012), Prenamjena bivše vojne bolnice u Vlaškoj (2013), Sveučilišni kampus Borongaj (2013), Pješačko-biciklistički Jarunski most (2014), Tračnička veza grad - Zračna luka Zagreb (2013), Žičara Sljeme (2013), Integrirani prijevoz putnika na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije (2012). Sve što mogu, nažalost, je zaželjeti dobrodošlicu uređenju Sesveta kao najnovijoj pridošlici popisu neispunjenih obećanja.

Osobno nisam mislila sudjelovati u raspravi jer sam svoje mišljenje o njoj izrazila na sjednicama odbora, ali me na to potakla gorljiva obrana dokumenta od strane Gradskoj ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada kao vrlo kvalitetnog i s pažnjom izrađenog dokumenta. U prošlom blogu usporedila sam najvažniji strateški dokument grada Zagreba s lošom zadaćnicom iz hrvatskog - netko ih je natjerao da to napišu (Zakon o regionalnom razvoju), ali se nisu imali vremena ni volje baš potruditi i vjerojatno su većinu od nekud prepisali (iz magične knjižice neispunjenih obećanja). Moja kolegica u Skupštini Dubravka Brezak Stamać bila mi je profesorica iz hrvatskog u srednjoj i vjerojatno me se ne sjeća jer sam uvijek više voljela matematiku. Ipak, čak sam se i ja uvijek barem malo potrudila da moje zadaćnice na nešto liče, i zato sam bila šokirana načinom na koji pročelnica ureda za strategiju brani ovaj ofrlje napisani dokument. Njihova pažnja pri prepisivanju najbolje se vidi u pažnji pri određivanju ciljanih vrijednosti za pokazatelje učinka iz jednog od šest glavnih ciljeva strategije, i to cilja 1. Konkurentno gospodarstvo. Naime za pokazatelje "Povećanje broja gospodarskih subjekata u Gradu Zagrebu" i "Porast zaposlenosti" netko je zaboravio prepisati ciljane vrijednosti.

Pročelnicu Sanju Cvjetko Jerković pitala sam kako te pokazatelje planiraju pratiti ako ciljanih vrijednosti nema, te hoćemo li na godišnjoj razini dobivati izvještaj o napretku u ostvarenju ciljanih vrijednosti (barem onih koje su uspjeli napisati ili prepisati). Od svih odgovora koja je zastupnicima uputila ove je slučajno malo zaboravila, pa ću pitanje u najkraćem roku uputiti i pisanim putem te vas o odgovorima pravovremeno izvijestiti!

All Posts
×

Almost done…

We just sent you an email. Please click the link in the email to confirm your subscription!

OKSubscriptions powered by Strikingly